Kako mladi vide javni prostor svog grada? Šta im nedostaje, šta žele da sačuvaju i šta bi promijenili kada bismo ih zaista pitali?
Mladi svakodnevno koriste grad – njegove ulice, parkove, šetališta i zelene površine – ali se njihovo mišljenje rijetko traži kada se odlučuje kako će ti prostori izgledati i čemu će služiti. Za njih javni prostor nije samo fizička površina. To je mjesto slobode, druženja, sporta, kreativnosti, susreta i učenja izvan škole i porodice. To je i jedno od rijetkih mjesta gdje mogu provoditi vrijeme zajedno, a da ne moraju nešto kupiti ili platiti.
Upravo iz te ideje nastala je nova publikacija Društva Dr Martin Schneider-Jacoby Assoc. – MSJA „Javni prostor iz prizme mladih: Šta, kako i čemu služi“.
Ovoga puta nijesmo željeli da mladima govorimo kako bi javni prostor trebalo da izgleda. Željeli smo da njih pitamo.
Zajedno sa učenicima JU SMŠ „Bratstvo-jedinstvo“ izašli smo na teren i za prostor našeg istraživanja izabrali Borovu šumu – pojas od prostora nekadašnjeg hotela Galeb do zone iza hotela Albatros. Posmatrali smo ono što već postoji i postavljali jednostavna pitanja: Kako se ovaj prostor danas koristi? Šta u njemu vrijedi i treba sačuvati? Šta nedostaje? Gdje postoje prepreke ili rizici? Da li je prostor dostupan svima? I kako ga možemo učiniti boljim?
Učenici su, podijeljeni u četiri grupe, razvili svoje prijedloge. Zadatak nije bio da projektuju novi prostor niti da predlažu velike građevinske zahvate. Naprotiv – trebalo je sačuvati karakter Borove šume, njeno zelenilo i prirodni ambijent, a kroz jednostavne, kreativne i održive intervencije učiniti je funkcionalnijom, bezbjednijom i dostupnijom svima.
Nastale su različite ideje: uređenje postojećih staza, sigurnija teretana u prirodi, mjesta za odmor i druženje, otvorena biblioteka i „Staza poezije“, sadržaji za mlade, pristupačnije kretanje, klupe, rasvjeta, zaštitne ograde, kućice i hranilice za ptice, očuvanje borova i bolja povezanost sa obalom.
Ali kada se svi radovi stave jedan pored drugog, njihova zajednička poruka je vrlo jasna: Borovu šumu ne treba mijenjati – treba je sačuvati i učiniti boljom za sve.
Publikacija zato nije urbanistički plan niti zbir gotovih projekata. Ona predstavlja pogled mladih na jedan vrijedan javni prostor njihovog grada. Vrijednost njihovih radova nije samo u nacrtanim rješenjima, već i u pitanjima koja postavljaju: kome pripada javni prostor, ko ga koristi, kome je dostupan, šta treba sačuvati i kako ga možemo zajedno učiniti boljim?
Jer mladi ne treba da budu samo korisnici prostora koje drugi planiraju za njih. Treba da budu dio procesa u kojem se taj prostor osmišljava. Participacija ne znači pitati ih za mišljenje kada je sve već odlučeno. Ona znači dati im priliku da posmatraju, postavljaju pitanja, predlažu i učestvuju.
Grad u kojem želimo da mladi ostanu mora biti i grad u čijem stvaranju oni imaju glas.
Zenepa Lika, d.i.a.
izvršna direktorica
Društvo Dr Martin Schneider-Jacoby Assoc. – MSJA
Publikaciju na crnogorskom jeziku možete preuzeti ovdje.
Publikaciju na albanskom jeziku možete preuzeti ovdje.
Publikacija „Javni prostor iz prizme mladih“ nastala je u okviru projekta „Kreativni čuvari i glas zajednice za prirodno i kulturno nasljeđe Ulcinja“, koji realizuje Društvo Dr Martin Schneider-Jacoby Assoc. – MSJA, uz finansijsku podršku Evropske fondacije za demokratiju – EED.
Izneseni stavovi i mišljenja pripadaju isključivo autorima i ne odražavaju nužno stavove donatora.