INICIJATIVA ZA HITNU IZMJENU ZAKONA O MASLINARSTVU I MASLINOVOM ULJU RADI ZAŠTITE MASLINJAKA, POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA I PRIRODNE I KULTURNE BAŠTINE CRNE GORE

/ Aktivnost / By /

12.11.2026.godine.

SKUPŠTINA CRNE GORE

Svim poslanicama i poslanicima Skupštine Crne Gore

Predmet: INICIJATIVA ZA HITNU IZMJENU ZAKONA O MASLINARSTVU I MASLINOVOM ULJU RADI ZAŠTITE MASLINJAKA, POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA I PRIRODNE I KULTURNE BAŠTINE CRNE GORE

Poštovane poslanice i poslanici,

Obraćamo vam se sa zahtjevom da bez odlaganja pokrenete izmjene Zakona o maslinarstvu i maslinovom ulju, odnosno ukidanje odredbe usvojene 2025. godine kojima je, pod određenim uslovima, omogućena izgradnja stambenih i turističkih objekata u maslinjacima.

Smatramo da takvo zakonsko rješenje ozbiljno ugrožava poljoprivredno zemljište, tradicionalno maslinarstvo i neke od najvrednijih prirodnih i kulturnih pejzaža Crne Gore.

Maslinjaci Crne Gore nijesu samo poljoprivredno zemljište. Oni su živa kulturna baština, svjedočanstvo istorijskog kontinuiteta, tradicionalnog načina života i viševjekovnog odnosa čovjeka i prirode. Na crnogorskom primorju rastu masline stare više stotina godina, a pojedina stabla procjenjuju se i na hiljadu ili više godina. Njihova vrijednost ne može se svesti na prinos ili tržišnu cijenu zemljišta.

Posebnost maslinarskih područja čine i tradicionalne parcele, suvozidi, istorijske staze, kameni putevi, česme i prepoznatljiv mediteranski pejzaž koji su oblikovale brojne generacije.

Kulturni, istorijski i prirodni značaj maslinarstva u kontekstu nacionalnog zakonodavstva i međunarodnih obaveza Crne Gore

Maslinarstvo na crnogorskom primorju predstavlja jedan od najstarijih oblika kontinuiranog privređivanja, ali i važan dio kulturnog i istorijskog identiteta Crne Gore. Njegov značaj daleko prevazilazi poljoprivrednu proizvodnju, budući da su se kroz viševjekovno gajenje maslina oblikovali način života, društveni odnosi, običaji, tradicionalna znanja i specifičan odnos lokalnih zajednica prema zemlji i prirodnom okruženju.

Posebnu vrijednost maslinarstva predstavlja činjenica da je odnos prema maslini vjekovima bio uređen ne samo ekonomskim interesima, već i običajnim pravom, društvenim normama i duboko ukorijenjenim uvjerenjem o njenoj posebnoj vrijednosti. Istorijski izvori, uključujući statute primorskih gradova, svjedoče o postojanju pravila kojima su uređivani sadnja, uzgoj, korišćenje i zaštita maslina. U tradicionalnim maslinarskim zajednicama razvijali su se specifični svojinski odnosi, u kojima se vlasništvo nad stablima maslina moglo razlikovati od vlasništva nad zemljištem na kojem su rasla. Takva praksa svjedoči o posebnom značaju koji je pridavan samoj maslini, kao trajnoj vrijednosti koja se nasljeđivala i prenosila kroz generacije, ali i o specifičnom odnosu zajednice prema prostoru, zasnovanom na naslijeđenim običajima i međusobnom uvažavanju.

Maslina je imala posebno mjesto i u nematerijalnoj kulturnoj baštini. Za nju su vezani brojni običaji, predanja i vjerovanja, dok su se znanja o sadnji, kalemljenju, berbi i tradicionalnoj preradi maslina prenosila sa generacije na generaciju. Predstavljala je simbol trajanja, mira, plodnosti i porodičnog nasljeđa, a njeno očuvanje podrazumijevalo je odgovornost prema budućim generacijama.

Upravo zbog toga, tradicionalni maslinjaci predstavljaju specifične kulturne pejzaže, nastale dugotrajnim uzajamnim djelovanjem čovjeka i prirode, u kojima se prožimaju kulturno-istorijske, ambijentalne, prirodne i ekološke vrijednosti. Njihovo očuvanje ne može se svesti na zaštitu pojedinačnih stabala, već podrazumijeva očuvanje cjelovitosti prostora, tradicionalnih načina njegovog korišćenja i naslijeđenih kulturnih praksi.

Takav pristup utemeljen je i u međunarodnim dokumentima, naročito Konvenciji Savjeta Evrope o predjelu, UNESCO Konvenciji o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine i UNESCO Konvenciji o očuvanju nematerijalne kulturne baštine, koje prepoznaju značaj kulturnih pejzaža, tradicionalnih znanja i povezanosti kulturnog nasljeđa sa identitetom zajednica.

Istovremeno, zaštita maslinjaka ima poseban značaj u kontekstu obaveza Crne Gore u procesu pristupanja Evropskoj uniji, naročito u okviru Poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promjene, koje obuhvata očuvanje biodiverziteta, prirodnih staništa i održivo korišćenje prirodnih resursa. U završnoj fazi pristupnih pregovora posebno je važno obezbijediti međusobnu usklađenost sektorskih propisa i politika, kako zakonska rješenja u oblasti poljoprivrede i izgradnje ne bi stvarala dodatne pritiske na prirodne vrijednosti čije očuvanje predstavlja jedan od ciljeva evropske politike zaštite životne sredine.

Značaj maslinjaka prepoznat je i nacionalnim zakonodavstvom. Članom 2 Zakona o maslinarstvu i maslinovom ulju maslinjaci su utvrđeni kao dobro od opšteg interesa koje uživa posebnu zaštitu, dok su članovima 14 i 15 propisana ograničenja sječe, oštećivanja i presađivanja maslina, uz poseban režim zaštite stabala starijih od 100 godina.

Međutim, izmjenama člana 14 ovog zakona iz 2025. godine, kojima je omogućena izgradnja određenih stambenih i turističkih objekata u maslinjacima, stvorena je suštinska protivrječnost između zakonom utvrđenog načela njihove posebne zaštite i mogućnosti trajne promjene karaktera ovih prostora.

Naime, izgradnja objekata i prateće infrastrukture, čak i kada ne podrazumijeva neposrednu sječu stabala, može dovesti do fragmentacije maslinjaka, narušavanja prirodnih karakteristika zemljišta, ugrožavanja korjenovog sistema i postepenog gubitka njihovih ekoloških, pejzažnih i kulturnih vrijednosti. Posebno je značajan mogući kumulativni uticaj pojedinačnih zahvata, koji dugoročno može dovesti do urbanizacije tradicionalnih maslinarskih područja i nepovratnog narušavanja njihove prostorne cjelovitosti.

Stoga se preispitivanje predmetnih zakonskih odredbi nameće kao pitanje dosljedne zaštite maslinjaka kao dobra od opšteg interesa, očuvanja prirodnog i kulturnog bogatstva Crne Gore i usklađenosti nacionalnog zakonodavstva sa međunarodnim obavezama i ciljevima zaštite životne sredine u procesu evropskih integracija.

Tradicionalno maslinarstvo i zaštita Ulcinjske maslinade i Valdanosa

Ulcinjsku maslinadu karakteriše viševjekovni način korišćenja zemljišta zasnovan na zajedničkim prilazima, međusobnom poštovanju maslinara i očuvanju što većih površina za uzgoj maslina. Ograđivanje parcela, izgradnja novih puteva i objekata danas narušavaju tu tradiciju, dovode do fragmentacije jedinstvenog kulturnog pejzaža i trajnog gubitka poljoprivrednog zemljišta.

Posebno zabrinjava što se gradnja zakonski omogućava upravo u vrijeme kada se preduzimaju koraci za zaštitu Ulcinjske maslinade i uvale Valdanos. Uprava za zaštitu kulturnih dobara uspostavila je 29. avgusta 2025. godine prethodnu zaštitu ovog područja, a izrađen je i elaborat valorizacije njegovih kulturnih vrijednosti.

Područje ima potencijal za buduću kandidaturu za UNESCO Listu svjetske baštine, dok njegove prirodne vrijednosti treba sagledati i u kontekstu uspostavljanja mreže Natura 2000, uz precizno utvrđivanje njenog obuhvata.

Zakonska rješenja koja omogućavaju gradnju u maslinjacima mogu trajno ugroziti upravo one prirodne, kulturne i poljoprivredne vrijednosti zbog kojih se pokreću postupci njihove zaštite.

Hitnost postupanja i javni interes

Hitno postupanje je neophodno radi zaštite javnog interesa i sprečavanja nepovratne degradacije maslinjaka. Svako novo odobrenje za gradnju i započinjanje radova prije preispitivanja zakonskih izmjena može dovesti do trajnog gubitka vrijednog poljoprivrednog zemljišta, prirodne i kulturne baštine.

Ne osporavamo pravo vlasnika na korišćenje imovine niti ekonomski razvoj maslinarstva. Naprotiv, država treba da obezbijedi podsticaje i stručnu podršku, uz očuvanje poljoprivredne namjene zemljišta i njegovih prirodnih i kulturnih vrijednosti.

Zaštita maslinjaka nije samo pitanje pojedinačnih vlasničkih interesa, već odgovornost prema javnom dobru i budućim generacijama. Njihova dugoročna vrijednost za poljoprivredu, kulturni turizam i lokalne zajednice ne smije biti ugrožena kratkoročnim ekonomskim interesima. Upravo zato je neophodno hitno djelovanje, prije nego što posljedice gradnje postanu nepovratne.

Zahtjevi Skupštini Crne Gore

Polazeći od navedenog, zahtijevamo od Skupštine Crne Gore:

1.  Da po hitnom postupku pokrene izmjene Zakona o maslinarstvu i maslinovom ulju kojima će se ukinuti mogućnost izgradnje stambenih i turističkih objekata u maslinjacima i ponovo uspostaviti djelotvorna zaštita ovih prostora.

2.  Da se do usvajanja izmjena hitno razmotre zakonite privremene mjere zaštite, uključujući sprečavanje izdavanja novih odobrenja za gradnju na posebno vrijednim maslinarskim područjima, u skladu sa važećim propisima.

3.  Da zakonska zaštita obuhvati maslinjake kao cjelovite poljoprivredne i kulturne pejzaže, uključujući tradicionalne prilaze, istorijske staze, suvozide, česme i povezanost parcela, uz sprečavanje nepotrebne fragmentacije i trajnog gubitka plodnog zemljišta.

4.  Da se ubrzaju postupci trajne zaštite Ulcinjske maslinade i uvale Valdanos, kao i drugih vrijednih maslinarskih cjelina, uz očuvanje njihovog integriteta, autentičnosti i graditeljskog nasljeđa.

5.  Da se pri izmjenama zakona obezbijedi usklađenost sa propisima o zaštiti kulturnih dobara, poljoprivrednog zemljišta, prostornom planiranju i zaštiti prirode, uključujući ciljeve buduće mreže Natura 2000.

6.  Da se organizuje hitno skupštinsko saslušanje predstavnika nadležnih institucija, stručne javnosti, maslinara i organizacija koje se bave zaštitom prirodne i kulturne baštine radi sagledavanja posljedica zakonskih izmjena.

Poštovane poslanice i poslanici,

Zaštita maslinjaka prevazilazi pojedinačne političke i ekonomske interese. Riječ je o odgovornosti države da očuva viševjekovno prirodno, kulturno i poljoprivredno nasljeđe za buduće generacije.

Crna Gora ne može istovremeno isticati vrijednost svoje prirodne i kulturne baštine, a zakonskim rješenjima omogućavati njenu postepenu urbanizaciju i trajnu degradaciju. Vjekovni maslinjaci nijesu građevinske parcele, već dio jedinstvenog kulturnog pejzaža čija vrijednost prevazilazi pojedinačno vlasništvo.

Zbog ozbiljnosti i mogućih nepovratnih posljedica, zahtijevamo da Skupština Crne Gore bez odlaganja pokrene neophodne zakonske izmjene.

Potpisnici inicijative:

  1. Dr Martin Schneider-Jacoby Association, MSJA
  2. Crnogorsko Društvo Ekologa, CDE
  3. NVO KANA/ko ako ne arhitekt
  4. NVO Expeditio
  5. NVO Optimisti
  6. NVO Green Home
  7. Asocijacija Spektra
  8. Centar za ženska prava, CŽP
  9. NVO Mogul Ulcinj-Ulqin
  10. Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore, CZIP
  11. Društvo maslinara Bar
  12. NVO MANS,
  13. Društvo za kulturni razvoj “Bauo”, Petrovac na Moru
  14. Dina Bajramspahić, aktiviskinja
  15. Darko Saveljić, ornitolog
  16. Aleksandar Dragičević, aktivista
  17. Dr Balša Lubarda, univerzitetski profesor – ekološki sociolog
  18. Danijela Nikić, graðanska aktivistkinja
  19. Amir Mujić, maslinar
  20. Xhemal Peroviq. aktivista
  21. Dr Petra Zdravković, arheoloskinja
  22. Sofija Hajrizaj, arhitektica
  23. Mirjana Lubarda, arhitektica
  24. Aleksandar Ašanin, arhitek
  25. Andreja Mugoša, arhitektica
  26. Maša Elezović, aktiviskinja
  27. Dr Marko Begović, građanski aktivista
  28. Dipl.ecc. Shefika Gjoni, direktorica Globalna mreža albanske žene
  29. Dr Zylfije Duraku, aktivistkinja
  30. Zorica Cubrovic, arhitektica-konzervatorka
  31. Blažo Kažanegra, Fondacija Bankada
  32. Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)
  33. Tanja Vujović, etnološkinja
  34. Mustafa Canka, NVO “UL Info”
  35. Hadixha Gjoni, NVO Institut za rodnu politiku “Dulcinea”
  36. Belma Šestović, dipl. Biološkinja
  37. Doc.dr Ema Alihodžić Jašarović
  38. NVO Pravo na život-Ulcinj, izv dir.Rizaja Dervišaga
  39. NVO Ekvitas
  40. NVO EnvPro
  41. Kumrije Šestović, dipl. biološkinja
  42. Nvo Labeati Ulcinj
  43. Parkovi Dinarida- mreza zasticenih podrucja Dinarida
  44. Drustvo dijabetičara ” PLAVI KRUG” Ulcinj
  45. NVO/OJQ IDEA, Ulcinj
  46. Inicijativa Ozelenimo Crnu Goru
  47. NVU Heal Boka Bay
  48. NVU Ljute Kamilice
  49. NVO Ipso Facto, Milena Popović Samardžić
  50. Nevladina organizacija sPas
  51. Jovana Banicevic, d.i.a. konzervator 
  52. Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG)
  53. Vuk Iković, ekolog
  54. Mladen Ivanović, reditelj
  55. Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG)
  56. Milena Bataković, dipl. Biološkinja
  57. NVO Fondacija Mentorium
  58. NVO Creative City, Ulcinj
  59. NVO NOVI HORIZONT
  60. NVO Akcija za ljudska prava
  61. NVO Kompas
  62. SOS Telefoni Ulqin
  63. NVO Art Dulcinium
  64. NVO Naša Akicija
  65. Željko Starčević, arheolog
  66. Aleksandar Banicevic, menadžer
  67. Nvo Aktiv, Flokarta Nika Kahrimani
  68. NVU ŠkArt
Scroll to Top