Tokom prvog vikenda (petak 25.08 i subota 26.08) učesnici su imali izvanrednu priliku da se upoznaju s bogatom ptičijom populacijom Parka prirode Ulcinjske solane kroz vođene ture sjajnih ornitološkog tima iz CZIP-a (Centar za zaštitu i proučavanje ptica). Ova interaktivna posjeta omogućila je učesnicima da se povežu s prirodom na poseban način, upoznaju važnošću očuvanja prirodnog okruženja za buduće generacije.
Nakon posmatranja ptica drugi dio programa je posvjećen građanskom aktivizmu u praksi. Prezentacijom inspirativnih dokumentarnih filmova reditelja Mladna Ivanovića kao što su “Između rijeke i ljudi” koji prikazuje jednu grotesknu priču o otporu stanovnika Beransela namjeri lokalnih i državnih struktura da na prostoru sa 15 izvora pitke vode truje oko 4000 ljudi divljom deponijom, koji je uprkos neviđenom pritisku institucija, uključujući hapšenja i suđenja, rezultirao pobjedom ali i žrtvama koje su položile živote za vazduh, vodu i zemlju (Citat Mladen Ivanović). Drugi kratki dokumentarni film “GODOVI” je posvećenoj građanskoj inicijativi za zaštitu javnog prostora Brdo Gorica kao i prikazu nestajanju drugih važnih zelenih površina u Podgorici. Dokumentarni filmoci su služili učesnicima da se dublje razmotre koncepti aktivizma, kolektivne odgovornosti i očuvanja naše prirode kao i uvod na završni segment programa a to je bio panel sa panelistima.
Panel diskusije (25.08 i 6.08.2023, nakon dokumentarnih filmova) su pružile učesnicima priliku da se suoče s mišljenjima i iskustvima različitih stručnjaka i aktivista. Mladen Ivanović, Xhemal Peroviq, Vuk Vujisić, princ Nikola Petrović Njegoš, Aleksandra Kapetanović i Goran Janković zajedno su razgovarali o ulozi aktivizma u jačanju zajednice i pokretanju promjena u društvu, kao i na važnost kvalitetnog prostornog planiranja koji tretira resurse održivije i uključuje očuvanje pejzaža, kulturne baštine i javnih prostora koji su danas u procesu nestajanja. Učesnici su bili podstaknuti da razmotre kako se očuvanje ovih vrijednosti može uklopiti u kontekst modernog društva i kako se može postići ravnoteža između napretka i zaštite nasleđa.
Imajući u vidu sve stavove i mišljenja koji su iznijeti u prethodna dva dana u okviru panela na kojima se razgovaralo o aktivizmu u službi jačanja zajednice i pokretanja kolektivne odgovornosti, kao i pejzažima, kulturnoj baštini i javnim prostorima koji su u procesu nestajanja, a posebno ističući problem uzurpacije i nestanka javnih prostora, privatizacije opšteg dobra i žarišta biodiverziteta, uočeni su sljedeći zaključci:
1. Postoji jasna veza između korupcije i devastacije prostora, jer korupcija nesumljivo vodi do neodgovornog korišćenja resursa i infrastrukture, što za rezultat ima dalekosežne i često neotklonjive posljedice po državu i društvo u cjelini.
2. Građanski aktivizam i angažman NVO-a ključni su u otkrivanju i suzbijanju korupcije u domenu očuvanja prostora i kulturne baštine i oni imaju značajnu ulogu “čuvara” zajedničkih interesa, istražujući sumnjive prakse, podižući svijest građana i pritiskajući odgovorne institucije na konkretne akcije.
3. Neophodno je povećanje transparentnosti i odgovornost institucija i uspostavljanje mehanizma za praćenje trošenja javnih sredstava i ulaganja u prostor i kulturnu baštinu, te jačanje nezavisnih tijela koja se bave sprečavanjem korupcije. Dalje, izuzetno je značajno povećanje transparentnosti u vezi s planovima razvoja i korišćenja prostora kako bi se spriječile tajne i koruptivne prakse.
4. Vlada Crne Gore mora da osigura da institucije zadužene za očuvanje prostora i kulturne baštine budu nezavisne, u političkom i finansijskom smislu, adekvatno resursirane i odgovorne, kao i da predloži strožije zakone i politike koji će sankcionisati korupciju u ovoj oblasti, uz efikasne mehanizme za njihovo sprovođenje.
5. Vlada Crne Gore mora tretirati problem korupcije u domenu očuvanja prostora i kulturne baštine kroz Nacionalnu strategiju za borbu protiv korupcije koja još uvijek nije usvojena i pozivamo predstavnike NVO sektora u Nacionalnom vijeću za borbu protiv korupcije da insistiraju na tome da se ova tema nađe u pomenutom strateškom dokumentu.
6. Održiv razvoj na uštrb prirodnih resursa koji se u Crnoj Gori primjenjuje je pogubna strategija za jednu državu koja se Ustavom deklariše Ekoloskom državom. Neophodno je pokrenuti diskurs o suštinskom značaju “održivost” kako bi se u dugoročnom planu razumjelo u pravom smislu održiv razvoj a koji se bazira na očuvanju prirodnih resursa po kojim je Crna Gora prepoznata.
Očuvanje prostora i kulturne baštine zahtjeva zajednički napor Vlade Crne Gore, građana, NVO-a i međunarodnih partnera. Suočavanje sa korupcijom i devastacijom zahtjeva ozbiljan pristup sa zakonodavnom, institucionalnom i građanskom podrškom.
Ekološki festival 3rdBirdSaltPeopleFEST, je svečano otvoren uz prisustvo predsjednika Opštine Ulcinj, Gdin Omer Bajraktari i izv. Dir. Zenepe Like.
Naredni vikend petak 01.09.2023 i subota 02.09.2023 je posvećen kreativnom stvaranju sa izložbama skulptura Nikole Mirić, pejzažnih fotografija Arian Mavriq sa Kosova, PPNEA iz Albanije i Solutio4You iz Crne Gore kao i Jazz koncertom grupe Purple Grain i solo pianističkim koncertom Amira Xhakoviqa.
Dobrodošli.