NVO Dr Martin Schneider-Jacoby Association – MSJA izražava ozbiljnu zabrinutost zbog načina na koji se posljednjih sedmica donose propisi koji direktno određuju sudbinu divljih vrsta u Crnoj Gori.
Prvo je donesen novi Pravilnik o lovnim sezonama divljači, objavljen 16. septembra i na snazi od 24. septembra 2026. godine. Već tada smo postavili jedno osnovno pitanje: na osnovu kojih aktuelnih i pouzdanih podataka o stanju populacija je država zaključila da je ovakav režim lova održiv?
Ministarstvo poljoprivrede tvrdi da je Pravilnik zasnovan na naučnim i stručnim principima i navodi da je donesen u saradnji sa Ministarstvom ekologije, preko kojeg su pribavljeni i pozitivni komentari Evropske komisije. Međutim, javnosti nijesu predstavljeni konkretni aktuelni podaci o brojnosti i stanju populacija u Crnoj Gori na kojima su zasnovane odluke o lovnim sezonama za pojedine vrste.
Posebnu zabrinutost izazvalo je uvođenje lovnih sezona za različite polne i starosne kategorije jelenske i srneće divljači, divokoze i muflona. Ministarstvo poljoprivrede takav pristup obrazlaže potrebom upravljanja polnom i starosnom strukturom populacija. Ali upravo zato smatramo da javnost mora znati: kakvo je stvarno stanje tih populacija u Crnoj Gori, kada su posljednji put pouzdano procijenjene i na osnovu kojih podataka su određene lovne sezone i kvote?
Samo nekoliko dana kasnije problem postaje još ozbiljniji. Dana 2. oktobra objavljen je Pravilnik o utvrđivanju Liste zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva i načinu ažuriranja liste. Umjesto da konačno dobijemo jasan i usaglašen sistem zaštite divljih vrsta, nova lista otvorila je dodatna pitanja.
Kako je upozorio i Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP), dva podzakonska akta sada proizvode pravnu koliziju: određene vrste jedan propis tretira kao lovne, dok ih drugi tretira kao zaštićene. Dodatno, ptice uopšte nijesu obuhvaćene novom Listom zaštićenih vrsta. To više nije pitanje različitih mišljenja između sektora lovstva i zaštite prirode. To je pitanje pravne sigurnosti i odgovornosti institucija koje su ove propise pripremale, donosile i odobravale.
Posebno jer je Ministarstvo ekologije prethodno dalo saglasnost na Pravilnik o lovnim sezonama. Ako je Ministarstvo učestvovalo u procesu njegovog donošenja, a zatim donijelo Listu zaštićenih vrsta koja sa njim ulazi u koliziju, javnost ima pravo da zna kako je do takve situacije uopšte došlo.
Isto tako, ako se za ptice priprema poseban pravilnik, mora se objasniti zašto povezani propisi nijesu pripremljeni i usaglašeni prije njihovog stupanja na snagu.
Sve se ovo dešava u trenutku kada Crna Gora uspostavlja Natura 2000 mrežu, intenzivira obaveze iz Poglavlja 27, promoviše zaštitu biodiverziteta i istovremeno sebe predstavlja kao ekološku državu i zelenu, održivu turističku destinaciju.
Upravo zato ne možemo prihvatiti da se evropski standardi i Zelena agenda koriste kao lijepa slika prema vani, dok se kod kuće donose međusobno neusaglašeni propisi bez jasnog odgovora na pitanje na kojim podacima i stručnim osnovama počivaju.
MSJA smatra da Pravilnik o lovnim sezonama treba vratiti na ozbiljnu stručnu provjeru, uključujući provjeru njegove usklađenosti sa propisima o zaštiti prirode, relevantnim EU direktivama i obavezama koje proizlaze iz procesa uspostavljanja Natura 2000 mreže. Posebno očekujemo da se javno objasni na koji način su razmatrana stručna mišljenja i primjedbe Agencije za zaštitu životne sredine i drugih relevantnih stručnjaka i institucija.
Istovremeno, potrebno je hitno otkloniti pravnu koliziju između Pravilnika o lovnim sezonama i nove Liste zaštićenih vrsta i razjasniti status zaštite ptica.
Zato od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i Agencije za zaštitu životne sredine očekujemo jasne odgovore:
Na osnovu kojih aktuelnih podataka o stanju populacija su određene nove lovne sezone? Ko je dao stručna mišljenja i saglasnosti? Kako je moguće da dva propisa donesena u razmaku od svega nekoliko sedmica proizvode međusobno suprotne pravne posljedice? Ko će preuzeti odgovornost za nastalu situaciju?
Ne možemo imati sistem u kojem je vrsta danas lovna, sjutra zaštićena, dok se za čitavu grupu ptica poseban propis tek najavljuje. Zaštita prirode i upravljanje divljači moraju biti dio jednog usaglašenog sistema, a ne dva propisa koja jedan drugom protivrječe.
NVO Dr Martin Schneider-Jacoby Association – MSJA